Na području užičke opštine prostire se Mokra Gora, okružena obroncima Tare, Šargana i Zlatiborskog Viogora. Ispresecana je rečnim dolinama i klisurama, bogata svežim planinskim potocima, prostranim šumama i cvetnim dolinama. Šarganski prevoj je oduvek imao značajan geografski položaj spajajući Srbiju i Bosnu, Užice i Višegrad, usmeravajući kretanja preko Mokre Gore.
Izlet do ove planine, obavezan za one koji se odmaraju na Zlatiboru ili Tari, počinje na Belim Vodama upoznavanjem sa proročanstvom kremanskog vidovnjaka Mitra Tarabića koji je, ako ništa drugo, najavio procvat turizma na ovom području:" Proćiće podosta godina pa će se ljudi sjetiti gvozdenog puta te će se ispotekare obnoviti ovaj put. Samo njim do Višegrada neće putovati putnici radi potreba i posla, već ljudi od zabave serbez odmorišta i uživanjcije".
Na području užičke opštine prostire se Mokra Gora, okružena obroncima Tare, Šargana i Zlatiborskog Viogora. Ispresecana je rečnim dolinama i klisurama, bogata svežim planinskim potocima, prostranim šumama i cvetnim dolinama. Šarganski prevoj je oduvek imao značajan geografski položaj spajajući Srbiju i Bosnu, Užice i Višegrad, usmeravajući kretanja preko Mokre Gore.
Izlet do ove planine, obavezan za one koji se odmaraju na Zlatiboru ili Tari, počinje na Belim Vodama upoznavanjem sa proročanstvom kremanskog vidovnjaka Mitra Tarabića koji je, ako ništa drugo, najavio procvat turizma na ovom području:" Proćiće podosta godina pa će se ljudi sjetiti gvozdenog puta te će se ispotekare obnoviti ovaj put. Samo njim do Višegrada neće putovati putnici radi potreba i posla, već ljudi od zabave serbez odmorišta i uživanjcije".
Od ranog proleća do kasne jeseni stara lokomotiva JŽ 83-173, nekada najmoćnija mašina svoje klase, i vagoni uglancani za turiste, vozi uz pištanje, roptanje, štucanje i sve one zvuke koji dočaravaju dah prošlih vremena.
Prva varijanta pruge preko Šargana trasirana je 1903. godine. Inženjer Hugo Kajnc projektovao je rastojanje od 3,5 kilometra, sa visinskom razlikom većom od 300 metara, tako što je uveo serpentinsku prugu u dužini od 13,5 kilometara i petlju, čuvenu "Šargansku osmicu", dvadsetak tunela, nekoliko mostova i vijadukta.
"Šarganska osmica" je važila za jednu od najlepših trasa u svetu jer je prolazila dolinom prosutom po padinama tri prelepe srpske planine - Zlatibora, Tare i Šargana, probijajući se kroz tesnace i useke. Zagonetka za nekadašnje putnike i današnje turiste, bilo je i ostalo pitanje kojim je pravcem voz pošao i gde treba tek da dođe.