GRAD NA RASKRSNICI PUTEVA
Smeštajni kapaciteti Zaječara nisu veliki ali su prilično kvalitetni. |
|||
|
|
|
Opština
Zaječar smeštena je u Timočkoj krajini i predstavlja njen geografski, administrativni
i kulturni centar. Na raskrsnici je magistralnih puteva koji su i dalje najkraća
putna veza Evrope ka severnoj Bugarskoj, južnoj Rumuniji i dalje prema Crnomorskom
basenu. Omeđena je obroncima planine Deli Jovan, Starom planinom, Ježevicom
i Velikim Kršem. Iako su rimske legije prelazile preko ovog kraja, a i sam
imperator Galerije je u neposrednoj blizini podigao čuvenu palatu Felix Romuliana,
Zaječar se u spisima pominje prvi put tek 1466. godine kada je pedantni turski
službenik zabeležio da je osam porodica platilo državi porez.
Sam Zaječar je simpatičan grad u kome dominiraju Radul begov čardak, Narodni
muzej, profesionalno pozorište osnovano 1946. godine, galerija, Vodenica sagrađena
još u tursko doba. Odnedavna na reci Timok, koja protiče kroz srce grada,
nikao je savremeni sportsko-rekreativni centar pod nazivom "Popova plaža",
jedna od najlepših u Srbiji.
Zaječar
je relativno mali grad sa ogromnim turističkim potencijalima u okolini
- arheološkim lokalitetima, istorijskim spomenicima, manastirima, banjama
i pećinama. Najveća atrakcija, arheološki lokalitet Felix Romuliana,
2007. godine je uvršćen u svetsku kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a.
Na 11 km od Zaječara je Gamzigradska banja, jedan od najznačajnijih
zdravstveno-turističkih centara Srbije. Jezera Rgotsko, Grliško i Slovinac,
manastiri Sv. Apostola Petra i Pavla i Suvodol, prva hidroelektrana
u Timočkoj krajini, koja je u pogonu od 1909. godine i ima status muzeja,
privlače turiste iz Srbije i sveta. |
|