Padine Kučajskih planina u istočnoj Srbiji,
naročito okolina sela Zlot, veoma su bogate speleološkim lokalitetima. Ističu
se pećine Lazareva, Vodena, Mandina, Vernjikica i Hajdučica. Svi ovi lokaliteti
poznati su pod zajedničkim nazivom Zlotske pećine.
Udaljena 3 km od Zlota, 14 km od Brestovačke banje i 21 km od Bora,
na izlazu iz kanjona Lazareve reke, sa leve strane njenog korita, na 291
m nadmorske visine, nalazi se Lazareva (Zlotska) pećina,
kolos među pećinama Srbije i izuzetna prirodna retkost. Po veličini, bogatstvu
pećinskog nakita i životnjskog sveta, areheološkim i hidrološkim karakteristikama,
spada među dest najznačajnijih i turistički najprivalačnijih pećina Evrope.
Prva ispitivanja Lazareve pećine izvršio je 1882. godine Feliks Hofman, a
sedam godina kasnije istraživanja je objavio Jovan Cvijić. Turističko uređenje
pećine počelo je 1953. godine.
Po jednoj legendi, pećina je dobila ime tako
što su preživeli srpski vojnici, sa knezom Lazarom na čelu, posle Kosovskog
boja bežeći od Turaka, našli pribežište baš u njoj. Po drugoj legendi, na
njenom ulazu neki Lazar imao je svoju kovačku radnju. Za vreme svoje vladavine
Turci su zazidali ulaz kako bi sprečili skrivanje hajduka i zbegova.
Na pojedinim
mestima u samoj pećini pojavljuju se podzemna jezera, što ovaj prostor čini
nestvarnim. U tom neobičnom svetu podzemne tišine i mraka za turiste je posebno
atraktivan Glavni kanal sa Ulaznom dvoranom.
Osim nje postoji još tridesetak dvorana od kojih je najveća visoka 70 m i
zove se "Mačiji kanal". Po lepoti pećinskog nakita izdvaja
se dvorana Slepih miševa, ali nije otvorena za posetioce
da ne uznemire njene stanare koji se svake jeseni ovde okupljaju. U Evropi
je registrovano 27 vrsta slepih miševa od čega se 23 vrste gnezde baš u Lazarevoj
pećini.
Stalaktiti i stalagmiti, pećinski stubovi, draperije, bigreni
i kalcitni oblici svih veličina i drugi pećinski nakit, krase ovaj veličanstveni
podzemni prostor. Najveće i najlepše kompozicije i skulpture imaju svoja
imena - Prestona
dvorana cara Lazara, Koncertna dvorana sa carskom ložom, Fontana želja,
Bizon, Slapovi, Dirigent itd.
Ukupna površina podzemnih prostorija
je 9.907 m2. Za posetioce je uređena polovina istraženih kanala.
U neposrednoj
blizini Lazareve pećine nekoliko seoskih domaćinstava je osposobljeno za
prihvat gostiju.