Na levoj obali reke Tise, 45 km udaljen od Novoga Sada i 110 km od Beograda, smešten je Novi Bečej, varoš čije prve kuće u ulicama koje izlaze na reku Tisu imaju broj 2, jer je broj 1 rezervisan za samu Tisu. Novi Bečej pominje još Evlija Čelebija kao jedno od prvih mesta u Vojvodini čije su ulice bile popoločane kamenom krajem 18. veka. Varoš se najpre zvala Novi Bečej, pa Vranjevo, pa Turski Bečej, pa Vološinovo, pa Francisdorf, da bi od 1952.godine ponovo bilo vraćeno ime Novi Bečej. Na ulasku u Novi Bečej danas stoji pano na kome jedan Lala drži tablu na kojoj piše “E, ovo je moja varoš, Novi Bečej”. Koliko da se zna.
O protoku vremena u Novom Bečeju svedoče ostaci utvrđenja Starog grada na Ljutovu, benediktanska crkva Arača iz 13.veka, jedan od najznačajnijih spomenika srednjevekovne arhitekture u Vojvodini, dvorac Sokolac, letnjikovac grofa Rohoncija u čijem sklopu je i imanje Biserno ostrvo, kao i 300 godina stari hrast lužnjak kod sela Kumane. Za Novi Bečej značajna je i legenda da je baš tu negde, u dubinama reke Tise, zajedno sa svojim blagom sahranjen hunski vojskovođa Atila „Bič Božiji“. A u dubinama Tise krije se i prirodni fenomen – insekt Tiski cvet, sličan vilinom konjicu, koji se polovinom juna razvije, za nekoliko minuta poleti iznad vode i do zalska sunca završi svoj život. Ovo “Cvetanje Tise” okupi na Tiskom keju, jednom od najlepših u Srbiji, na hiljade turista iz zemlje i sveta.
Novobečejci su i izuzetni kulinari, u šta su se uverili i turistički novinari, među kojima i ekipa Internet Serbia Travel News-a, koji su ovu destinaciju posetili povodom Međunarodne novinarske berbe grožđa kada su, uz interpretacije „Banatske krsne slave“ i berbe i muljanja grožđa upoznali ”Slow food filozofiju u praksi“ kroz fruštuk satkan od gastronomskih specijaliteta posluženih u slami.
Iako oskudan u smeštajnim kapacitetima, Novi Bečej nije oskudan u turističkim atrakcijama i restoranima sa dobrom hranom, odličnom muzikom, sjajnim raspoloženjem i gostroprimstvom. Dovoljno za početak.
O protoku vremena u Novom Bečeju svedoče ostaci utvrđenja Starog grada na Ljutovu, benediktanska crkva Arača iz 13.veka, jedan od najznačajnijih spomenika srednjevekovne arhitekture u Vojvodini, dvorac Sokolac, letnjikovac grofa Rohoncija u čijem sklopu je i imanje Biserno ostrvo, kao i 300 godina stari hrast lužnjak kod sela Kumane. Za Novi Bečej značajna je i legenda da je baš tu negde, u dubinama reke Tise, zajedno sa svojim blagom sahranjen hunski vojskovođa Atila „Bič Božiji“. A u dubinama Tise krije se i prirodni fenomen – insekt Tiski cvet, sličan vilinom konjicu, koji se polovinom juna razvije, za nekoliko minuta poleti iznad vode i do zalska sunca završi svoj život. Ovo “Cvetanje Tise” okupi na Tiskom keju, jednom od najlepših u Srbiji, na hiljade turista iz zemlje i sveta.
Novobečejci su i izuzetni kulinari, u šta su se uverili i turistički novinari, među kojima i ekipa Internet Serbia Travel News-a, koji su ovu destinaciju posetili povodom Međunarodne novinarske berbe grožđa kada su, uz interpretacije „Banatske krsne slave“ i berbe i muljanja grožđa upoznali ”Slow food filozofiju u praksi“ kroz fruštuk satkan od gastronomskih specijaliteta posluženih u slami.
Iako oskudan u smeštajnim kapacitetima, Novi Bečej nije oskudan u turističkim atrakcijama i restoranima sa dobrom hranom, odličnom muzikom, sjajnim raspoloženjem i gostroprimstvom. Dovoljno za početak.
ŠTA OBIĆI
Informacije:
TURISTIČKA ORGANIZACIJA NOVOG BEČEJA
tel. +381 23 773522
E. turistickaorganizacijanb@gmail.com
novi-becej.travel
TURISTIČKA ORGANIZACIJA NOVOG BEČEJA
tel. +381 23 773522
E. turistickaorganizacijanb@gmail.com
novi-becej.travel
BISERNO OSTRVO
Biserno ostrvo, nastalo prokopavanjem kanala dugačkog 6 km, postaje poznato od vremena kada je njime počeo da se bavi čuveni baron Gideon Gida Rohonci. Strast su mu bila putovanja te je tako iz kolekcionog rasada u Arlu doneo lozu “Krokan”. Vino “Krokan”, u kome je uživao i car Franjo Josif, Rohonci je pravio u betonskim vinskim bačvama sa staklom kroz koje je gledao kako zri. Kažu da su “Krokan” pili i Nikola Tesla i Šarl De Gol, a zna se i da ga je Tito više puta poklanjao Staljinu.
VELIKOGOSPOJINSKI DANI
Tradicionalno se ova manifestacija organizuje poslednjih dana avgusta povodom slave Novog Bečeja – Velike Gospojine. Tada se održavaju revija paradnih konja i smotra fijakera. Manifestacija je sastavni deo turističke ponude a obilje pratećih programa i večernji koncerti u Novi Bečej dovedu i do 200.000 posetilaca.