Venecija nije među prvih 10 gradova sveta po međunarodnim dolascima. Ona je specifičan slučaj jer broj turista koji posećuju istorijski centar tokom dana daleko prevazilazi broj turista koji su registrovani u venecijanskim smeštajima. Ovaj grad iznikao na vodi, ispresecan kanalima i povezan sa oko 450 mostova, koji vekovima privlači putnike, umetnike i zaljubljenike u istoriju, turisti ne posećuju samo da bi ga videli već i da bi ga doživeli. Venecija je vekovima bila veza između Istoka i Zapada, mesto susreta različitih naroda, jezika i kultura, a zahvaljujući svom položaju na Jadranskom moru razvila je moćnu trgovačku flotu i postala jedna od najbogatijih evropskih republika.
Sam dolazak u Veneciju već je svojevrsni uvod u njenu neobičnu priču budući da je ovde voda glavni put kojim prolaze vaporeto brodići, vodeni taksiji i romantične gondole. Ali pravo upoznavanje grada je pešice, bez plana, skrećući u uske prolaze i otkrivajući mala trgove, kafanice, skrivene crkve i kanale koji se iznenada pojavljuju.
Kao i ostali turisti i mi smo krenuli od Piazze San Marco, trga koji predstavlja nekadašnji politički, verski i društveni centar Mletačke Republike. Ovde su i Bazilika Svetog Marka, sa svojim prepoznatljivim kupolama, mozaicima i bogatom dekoracijom, zvonik Campanile i Duždeva palata sa raskošnim hodnicima, dvoranama i umetničkim delima, poput Tintoretovog “Raja”, koja podsećaju na vreme kada je Venecija bila jedna od najvažnijih pomorskih i trgovačkih sila Mediterana.
Ako je Trg Svetog Marka srce grada, onda je Canal Grande njegova glavna arterija. Veliki kanal prolazi kroz Veneciju u obliku velikog slova S i sa vode otkriva čudesnu panoramu grada. Duž njegovih obala nižu se palate koje su nekada pripadale bogatim trgovačkim i plemićkim porodicama a svaka od zgrada ima svoju priču. Najpoznatiji prelazi preko kanala su Most uzdaha, Akademijin most i most Konstitucije, dok je most Rialto, nekada jedno od glavnih trgovačkih mesta u gradu, danas velika turistička atrakcija okružena prodavnicama i restoranima.
Venecija, grad poznat i po Ticijanovom “Uznesenju Bogorodice” (bazilika Santa Maria Gloriosa del Frari), Veroneseovoj “”Gozbi u kući Levijevoj” (Galerija Akademije), Đorđoneovoj “Oluji” (galerija Akademije) kao i Venecijanskom bijenalu, prestižnom Filmskom festivalu i Karnevalu, na čudesan način se upoznaje i iz gondole. Nekada su one bile važno prevozno sredstvo, dok su danas pre svega simbol grada i jedna od njegovih najprepoznatljivijih atrakcija koja otkriva drugačije lice Venecije sa tajnovitim prolazima, malim mostovima i skrivenim ulazima u palate.
Venecija, grad poznat i po Ticijanovom “Uznesenju Bogorodice” (bazilika Santa Maria Gloriosa del Frari), Veroneseovoj “”Gozbi u kući Levijevoj” (Galerija Akademije), Đorđoneovoj “Oluji” (galerija Akademije) kao i Venecijanskom bijenalu, prestižnom Filmskom festivalu i Karnevalu, na čudesan način se upoznaje i iz gondole. Nekada su one bile važno prevozno sredstvo, dok su danas pre svega simbol grada i jedna od njegovih najprepoznatljivijih atrakcija koja otkriva drugačije lice Venecije sa tajnovitim prolazima, malim mostovima i skrivenim ulazima u palate.
Informacije:
Internet Serbia Travel News
☎ + 381 11 2434204, +381 63 8383955
📧 office@istnews.com
💻 www.istnews.com
Internet Serbia Travel News
☎ + 381 11 2434204, +381 63 8383955
📧 office@istnews.com
💻 www.istnews.com
Boraveći u Veneciji postajete svesni da ovaj grad, pritisnut masovnim turzmom, pokušava da pronađe ravnotežu između ogromnog broja posetilaca, očuvanja kulturne baštine i života lokalnog stanovništva. Turisti su ovde i najveći ekonomski resurs i jedan od najvećih izazova. Činjenica je da nigde drugde na svetu ne postoji ista kombinacija istorije, umetnosti, lagune, arhitekture, zanata, gastronomije i života na vodi. Zato je naš utisak da baš zbog toga, i uprkos svim problemima masovnog turizma, Venecija ostaje jedan od najjačih turističkih brendova na planeti. Izazov koji treba prihvatiti.
UKUSI VENECIJE
Venecijanska kuhinja nosi snažan pečat mora. Na jelovnicima se često nalaze riba i morski plodovi. Tu su i tradicionalne paste od sastojaka koji su kroz vekove stizali trgovačkim putevima. Poseban deo gastronomske kulture su cicchetti, mali zalogaji koji se služe u starinskim barovima, poznatim kao bacari. Najpoznatiji (i najskuplji) Venecijanski kolači jedu se u najstarijem kafeu na svetu Florian na trgu Svetog Marka.
















